DID YOU KNOW?  -- Three years before the 1995 Srebrenica Genocide, Serbs torched Bosniak villages and killed at least 3,166 Bosniaks around Srebrenica. In 1993, the UN described the besieged situation in Srebrenica as a "slow-motion process of genocide." In July 1995, Serbs forcibly expelled 25,000 Bosniaks, brutally raped many women and girls, and systematically killed 8,000+ men and boys (DNA confirmed).

06 November, 2011

CARLOS ROBERT STEINER: KRAJNJE NEETIČKI ODNOS KANADSKOG UNPROFOR-a U SREBRENICI PREMA BOŠNJACIMA U OPKOLJENOJ SREBRENICI 1993 GODINE

Carlos Steiner na polozaju oko Srebrenice 1993. Srpski zlocinci su drzali Srebrenicu u brutalnom okruzenju, paleci bosnjacka sela i ubijajuci bosnjacke zene i djecu 1993 godine.

Faksimil jednog od dokumenata

Bivši pripadnik UN-a iz Srebrenice tuži Kanadu: Stajner: Vojnici UNPROFOR-a muslimane su zvali "džigabu"!

Imali naredbu da ne pomažu "muslimanu starijem od 15 i mlađem od 60 godina"

AVAZ -- Karlos Robert Stajner (Carlos Steiner), veteran kanadske vojske, Vijeću za ljudska prava u Ženevi ovog mjeseca će podnijeti tužbu protiv kanadske vlade zbog diskriminacije koju su nad muslimanima Srebrenice 1993. godine u sklopu misije Ujedinjenih naroda (UN) provodili pripadnici kanadskog bataljona, saznaje "Dnevni avaz".

Ekskluzivno za naš list Stajner, koji je bio stacioniran na položajima oko Srebrenice, gdje je počinjen genocid, ispričao je ovu skandaloznu priču nakon što je prvi put nakon agresije došao u Sarajevo i BiH. Stajner je odao i počast žrtvama Srebrenice u Potočarima.

Striktne naredbe

Tokom razgovora Stajner je priložio i mnoštvo dokumenata koji, osim na četnička zlodjela, nedvojbeno ukazuju i na šokantan odnos njegovih kolega vojnika prema srebreničkom stanovništvu koje je bilo zatvoreno u "zaštićenoj zoni UN-a".

- Od komande UNPROFOR-a 22. maja 1993. godini dobili smo striktnu naredbu da u Srebrenici ne možemo spasiti niti pružiti bilo kakav medicinski tretman "ranjenom muslimanu starijem od 15 i mlađem od 60 godina". Budući da sam u to vrijeme bio drugi u lancu komandne odgovornosti jedne od UN-ovih osmatračnica, otvoreno sam protestirao zbog ovakve odluke - kaže Stajner.

Demilitarizaciju cijele enklave Stajner je 1993. nazvao neetičkom, kao što se pobunio i protiv pogrdnih imena kojima su kanadski vojnici nazivali lokalno muslimansko stanovništvo.

- Muslimane su zvali "džigabu" (jigaboo), što je riječ s veoma ružnim značenjem. Nešto poput termina "crnjo" ili čak "smeće" - govori Stajner.

Srpske linije

On objašnjava da je među kanadskim kolegama bilo i onih koji su činili sve ne bi li olakšali život civilima, ali da je među njima, ipak, bilo više onih koji su okretali glavu i nisu željeli pomoći.

- Samo zato što nisam bio kao oni i što sam se družio i razgovarao s muslimanima željeli su me strpati u zatvor. Protiv mene su pisali i prijave. U jednoj navode da sam jednog "džigabua" pustio u osmatračnicu da posmatra srpske linije. Najgore od svega je što je kanadska vojska sve njihove prijave uzela kao službeni dokument - govori veteran kanadske vojske.

Stajner, koji uz kanadsko posjeduje i švicarsko državljanstvo, naglašava da je 14 godina neuspješno pokušavao potisnuti i zaboraviti užas kojem je u Srebrenici svjedočio i da su ovo samo neki od razloga zbog kojih će ličnu, ali i pravdu za BiH tražiti u Ženevi.

Pravili su mi probleme kada sam krenuo u Bosnu

Stajner kaže da će Vijeću za ljudska prava u Ženevi podnijeti tužbu i zbog diskriminacije koju je u Kanadi doživio uoči nedavnog polaska u našu zemlju.

- Kada sam u vladi Kanade objasnio da, nakon rata, ove godine idem prvi put u BiH kako bih izrazio poštovanje prema bosanskom narodu, jedan od službenika pitao me jesam li ja musliman!? Protiv ovakvog postupka već sam se žalio u Kanadi, a pravnu borbu nastavit ću u Ženevi. Nije uredu da jedan vladin službenik razgovara na ovakav način - govori Stajner.